Prof. dr Viktor Kastelani sa Univerziteta u Denveru (SAD), održao je predavanje na temu „Direktna demokratija u klasičnoj Atini”, u multimedijalnoj sali Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović” u Podgorici.
On se fokusirao na period 5. vijeka prije nove ere, a u svom predavanju nastojao je da pojasni kako direktna demokratija u Atini nije uvijek tako povoljna kao što se čini. Kastelani se osvrnuo i na Tukididovo viđenje Perikla i Kleonta, komparirajući njihove oblike istupa u javnosti i zalaganja.
- Perikle je mogao da ohrabri građane, ali i da usmjeri njihovu energiju ako primijeti da skreću sa puta koji je prethodno zacrtao. Volja Skupštine bila je nestabilna, a u njenoj nadležnosti bilo je donošenje i ukidanje zakona. Očigledno je da je kurs mijenjala drastično za samo par godina – kazao je, između ostalog, prof. dr Viktor Kastelani u svom predavanju. On je istako i kako je Alkibijad pobjegao u Spartu i otvoreno porekao Atinsku demokratiju, a uprkos svemu, bio popularna ličnost kod kuće. Neposredna demokratija ili direktna demokratija je oblik vladavine, gdje svi ljudi zajedno odlučuju o svim stvarima od javnog značaja. Karakterišu je velike skupštine naroda, poznate još i kao zborovi, sabori i slično.
- Skupština u Atini često je donosila veoma kontradiktorne odluke. Direktna vladavina svih klasa u Atini je često pokazivala kako bilo koji državnik ne može da ih kontroliše, pa čak ni sam Perikle to nije mogao. Njihova nekonzistentnost u donošenju propisa bila je nadaleko poznata – kazao je, između ostalog, prof. dr Kastelani. On je i pobrojao detaljno sve kontradiktorne odluke koje je Skupština donijela.
Smatra se da je direktna demokratija nastala u demokratskim gradovima-državama stare Grčke, od kojih je najuticajnija bila Atina, gdje su se na centralnom gradskom trgu (agori) okupljali svi odrasli građani (žene, djeca, stranci i robovi su bili isključeni) da bi raspravljali i odlučivali o zajedničkim stvarima. Građani su se rotirali na javnim funkcijama, a kocka je bila jemstvo nepristrasnosti. Platon kritikuje ovaj sistem i zalaže se za vlast filozofa tj. stručnjaka.
Kastelani je dan ranije, takođe u KIC-u ,,Budo Tomović”, održao predavanje „Komičar Aristofan – 'Kleonska' demokratija 420. g.p.n.e”.
Kastelani, koji je inače autor deset knjiga, čest je gost na predavanjima po pozivu širom svijeta, a ovog puta je Podgoričanima tumačio Aristofanovu političku satiru koja je uperena protiv atinskog političara Kleona, kao i mane direktne atinske demokratije.
Ovo predavanje, nakon kog je publika imala priliku da postavlja pitanja predavaču i učestvuje u diskusiji, dio je ciklusa „Principi atinske demokratije i savremeni svijet” koji je pokrenuo Centar za helenske studije u Crnoj Gori.
A.Ć.